Na ovoj stranici možete pronaći korisne linkove na stranice sa sadržajem o kralježnici

Veliki broj korisnih informacija na engleskom možete pronaći na stranicama
www.spineuniverse.com i www.spine-health.com

Hrvatski zbor fizioterapeuta      www.hzf.hr

Članak o križobolji s PLIVAzdravlje.hr portala
Tijekom života gotovo 80% ljudi osjeti bol u području donjeg, slabinskog dijela kralježnice, a polovina radno sposobnih ljudi zbog istih tegoba zatraži liječničku pomoć. Zato je križobolja postala veliki javnozdravstveni problem, jer je najčešći uzrok izostanka s posla.
Križobolja je simptom različitih bolesti i stanja, ali kad se uobičajeno govori o bolnim križima misli se na mehanički uzrokovanu nespecifičnu bol u donjem djelu leđa koja se može širiti i do koljena ili do stopala. 
Danas razlikujemo više od stotinu različitih uzroka križobolje.
Najčešći uzrok je pretjerano i nepravilno naprezanje kralježnice, koje je veće od snage leđnih mišića, sveza i međukralježničnih kolutova. To može biti težak fizički rad, nepravilan položaj tijela (dugo sjedenje), a tegobe uzrokuju opušteni ili prenapregnuti mišići i ligamenti. Bol može nastati iznenada i biti jaka (zbog pretjerano napetih mišića ili sveza) ili nastaje postepeno i postepeno postaje sve jača, što je karakteristično za degenerativne promjene kralježaka i međukralježničnih kolutova.
Degenerativne promjene kralježnice čest su uzrok križobolje u starijoj populaciji.
Križobolja se često javlja i kod:
- upalnih reumatskih bolesti (reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, giht...)
- iskrivljenja kralješnice (kifoza, skolioza)
- nakon ozljeda i trauma u području kralježnice
- infektivnih bolesti (tuberkuloza)
- osteoporoze
Kompletan članak dostupan je na adresi
http://www.plivazdravlje.hr/?section=home&cat=t&id=17576&show=1#2

Članak  "Učestala pitanja i odgovori o križobolji"
"Većina žena i muškaraca dobro pozna bolove zbog lumbaga, išijasa, ukočenog vrata... Neki imaju kronične tegobe, neki smetnje osjećaju tek povremeno. Važno je naučiti kako živjeti s tim tegobama, kako olakšati bolove i kako zaštititi kralješnicu. Tegobe se ne javljaju kod svih bolesnika u istom obliku, niti su uzrokovane istim čimbenicima. Uzroci mogu biti degenerativne promjene, ozljede, prirođene anomalije, upalne bolesti...Stoga je potreban individualni pristup u dijagnosticiranju i liječenju.
Bol u leđima – gdje se javlja?
Na stražnjoj strani vrata
Bol na stražnjoj strani vrata koja ograničava pokrete glavom često je posljedica stezanja i napetosti vratnih mišića i degenerativnih promjena na kralješcima (cervikalni sindrom). Može biti akutna ili kronična. Bol se može širiti između lopatica ili u ruku. U tom je slučaju riječ o tzv. cerviko-brahijalnom sindromu kojeg većinom uzrokuje hernija međukralješnične pločice u vratnom dijelu kralješnice. Bol u predjelu vratne kralješnice može biti uzrokovana i artrozom- progresivnim propadanjem hrskavice u zglobovima kralješnice.
U sredini leđa
Bol se na ovom mjestu rjeđe javlja. Može biti posljedica cervikalnog sindroma, a pogoršava se nepravilnim držanjem tijela. Bol u tom dijelu leđa ponekad je posljedica uznapredovale osteoporoze.
U donjem dijelu leđa
U pravilu se očituje ukočenošću središnjeg donjeg dijela leđa. U 5-10 % bolesnika ovo postaje kronična tegoba, lumbalni sindrom (lumbago), pri čemu je bol gotovo stalna. Širenje boli u jednu stranu ili u nogu upućuje na ishijalgiju (išijas). Tada je ishijadični živac pritisnut hernijom međukralješnične pločice, najčešće između lumbalnih (L4/L5) ili lumbosakralnih kralješaka (L5 S1)"
Kompletan članak dostupan je na adresi http://www.zdravlje.hr

Članak "Zakočen vrat - što može biti razlog?"
".... Bolest ili poremećaj svake od navedenih struktura u vratu mogu biti uzrokom bolova u vratu. Mogu ih, međutim, uzrokovati i bolesti udaljenih organa (gušterače, žučnjaka, srca i koronarnih krvnih žila, pluća, sredogruđa, glave). Uzroci mogu biti bolesti živaca (meningitis, neuritisi, radikulopatije, mijelopatije) i tumori. Od ostalih uzročnih čimbenika valja spomenuti bolesti koštano-mišićnog sustava, degenerativne promjene vratne kraljeznice, sindrome prenaprezanja, fibromialgiju, upalne reumatske bolesti, loše držanje itd.
Iako sve moguće uzročne čimbenike treba imati na umu, ipak su degenerativne promjene vratne kralježnice daleko najčešći uzrok bolova u vratu. Naslijeđe, složena građa i velika pokretljivost vratne kralježnice, uz opterećenost težinom glave s jedne i suvremenim načinom života s druge strane, razlozi su za nastanak degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici. Ulogu imaju i svakodnevne mikrotraume, do kojih dovodi sjedeći rad s glavom u prisilnom položaju (npr. rad za računalom, šivaćim strojem i sl.), vožnja automobilom, višesatno gledanje televizora i neki hobiji. Neprilagođena visina radne površine i stolca na radnome mjestu pridonose povećanom naprezanju vratne kralježnice, kao i nekvalitetan noćni odmor na previsokom ili preniskom jastuku i spavanje na trbuhu. Sve češći uzrok degenerativnih promjena vratne kralježnice su traume glave i vrata u prometnim nezgodama."
"... Pristup liječenju vratnoga bolnog sindroma razlikuje se u akutnoj i kroničnoj fazi. U akutnoj fazi, kad su bolovi intenzivni, a vratna kralježnica ukočena, cilj liječenja je smanjenje bolova i popuštanje mišićnog spazma, odnosno prekinuti začarani krug bol - spazam - bol. To postižemo primjenom analgetika i/ili nesteroidnih protuupalnih lijekova u punoj dozi i kortikosteroida koji djeluju na bolnu i upalnu komponentu procesa, a miotonoliticima i sedativima djelujemo na popuštanje mišićnog spazma. Tijekom te faze potrebno je mirovanje vratne kralježnice u mekom ovratniku (Schantzov ovratnik) tijekom dana i noći, a poslije samo tijekom noći dok traju simptomi. Lokalno, na kožu iznad mišića koji se nalaze uz vratnu kralježnicu, primjenjuje se masaža ledom (kriomasaža).
U kroničnoj fazi, kad se smanji intenzitet bolova, a kralježnica postane pokretljivija, primjenjuju se analgetici ili nesteroidni protuupalni lijekovi prema potrebi. Za popuštanje bolova i spazma primjenjujemo toplinske procedure, masažu, elektroterapiju i trakciju (istezanje). Toplinske procedure su u obliku toplih obloga, toplih kupki, tuširanja, infracrvene svjetiljke, terapijskog ultrazvuka.
Sve navedene procedure (toplinske, elektro i masaža) služe kao uvod u kineziterapiju (terapija pokretom, medicinska gimnastika). Vježbe istezanja, izometričke vježbe za snaženje mišića, rasteretne vježbe i vježbe posture (držanja) provode se pod nadzorom fizioterapeuta. Bitno je istaknuti važnost medicinske gimnastike u ponovnom vraćanju i/ili održavanju funkcije vratne kralježnice."
Kompletan članak dostupan je na adresi http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/807/ (vratna kraljeznica)